Kako smo zaokružili 2025. godinu?
Već smo pisali o najznačajnijim događajima vezanim za DeFi ekosistem, koji su obeležili prva dva kvartala 2025. godine, i pogotovo se istakli po nekim istorijskim pomacima za kripto industriju.
Nakon velikog optimizma na samom početku prošle godine, već u prvom kvartalu desio se najveći hakerski napad u istoriji kripta, pad poverenja u ekosistem, kao i sled brojnih makroekonomskih i političkih tenzija koji su dodatno pojačali risk-off sentiment u zajednici.
Ipak, u drugom kvartalu dolazi do naglog preokreta. Pectra je zaživela, cena Bitcoina i Ethera se oporavila, a veliki regulatorni iskoraci u SAD kao što su The Genius Act, Clarity i Anti-CBDC zakoni, jasno su dali do znanja da je višegodišnji ,,kripto-progon” utihnuo.
Međutim, godina se tu itekako nije završila, i čekalo nas je još par uspona i padova u trci do početka 2026. godine.
Institucije i kripto
Zakonodavni državni organi širom sveta dugo su imali ambivalentan stav prema regulatornom uređivanju kripto industrije. Ovo je donekle i razumljivo, budući da je reč o oblasti koja je nova, kompleksna, i zahteva ne samo tehničko, već i određeno terminološko razumevanje.
Zbog ovoga, dugo se činilo da regulatorna tela odlažu sveobuhvatno normativno uređivanje ove oblasti. Međutim, u 2025. dolazi do značajne promene ovog trenda. Amerika uvodi The Genius Act, Clarity, Anti-CBDC zakone, a Evropska unija je čak 2023. godine uvela pravni okvir za uređenje tržišta kriptovaluta MiCA (Markets in Crypto Assets), koji tek 2025. značajnije počinje da se primenjuje.
Beleška: Interesantno je da je Srbija izuzetak u ovom pogledu, kako je već 2020. godine uvela Zakon o digitalnoj imovini. Doduše, on od tada nije revidiran, i smatra se da je, u sadašnjem obliku, poprilično restriktivan. Više o ovoj tematici možete čuti i od našeg CFO-a Aleksandra Begovića, u njegovom intervjuu za podkast Netokracija.
MiCA reguliše svaku uslugu u oblasti digitalne imovine i njen način pružanja, a posebna pažnja posvećena je definisanju samog pružaoca usluga. Zanimljivo je da, po njoj, pružaoci usluga moraju biti licencirani u nekoj od država članica, što znači da oni iz trećih zemalja nemaju pravo da pružaju usluge u oblasti digitalne imovine, niti da aktivno traže klijente u Uniji. Jedini način da pružaoci usluga iz trećih zemalja posluju u EU, je na isključivo ličnu inicijativu klijenta iz EU (reverse solicitation).
Ne samo to, nego i nakon godinu dana od njegove intenzivnije primene, MiCA i dalje nije u potpunosti usvojena u praksi. U Francuskoj se, na primer, trećina kripto kompanija koje još uvek nemaju licencu nije izjasnila o nameri da za istu aplicira. Krajnji rok za usklađivanje je 1. jul 2026. godine, nakon čega će nelicencirane firme biti primorane da u potpunosti da obustave poslovanje.
Uz to, prvog januara zvanično je usvojena i direktiva DAC8, čiji je cilj uspostavljanje poreske transparentnosti, a period usklađivanja rada pružaoca usluga sa njenim okvirom tek nastoji.
🚨 Everyone's panicking about DAC8. Here's what they got wrong.
— Kryll³ (@kryll_io) January 8, 2026
Threads claim real-time surveillance, instant account freezes, the end of financial freedom. There's a LOT of misinformation out there. If you're confused by the noise, you're in the right place. 🧵👇
What is DAC8?… pic.twitter.com/twtrDj6JbW
Međutim, kako to obično biva sa regulativama, u zajednici je još uvek aktivna diskusija oko toga da li primena napomenutih može narušiti inovaciju, tržište, kao i sam rad startupa u kripto industriji. Uz to, mnoge tačke ostaju nepojašnjene, a mogu imati velike, opšte posledice po kripto industriju.
Na primer, ako je po MiCA sistemu, licima iz trećih država zabranjeno poslovanje, ali i vršenje marketinških aktivnosti na teritoriji Unije, kako će se to odraziti na održavanje i promocije kripto konferencija kao što su EthCC? Da li će ta zabrana važiti i za promovisanje putem drugih kanala, kao što su sajt, blog, ili društvene mreže?
After one year of MiCA, the EU has 130+ licensed companies.
— Mikko Ohtamaa (@moo9000) January 13, 2026
Out of them, we get only a handful of European startups.
Innovation intensifies. pic.twitter.com/209d3oQYs8
Isto tako, DAC8 teži da zavede fiskalnu transarentnost u kriptu, a jedna od njegovih tačaka zahteva od pružaoca usluga koji želi da posluje u EU, da prvo zatraži licencu u nekoj od država članica. Potom, u obavezi je da nadležnim organima dostavi KYC informacije o svim svojim EU korisnicima.
Međutim, kao što znamo, temelji Web3 industrije su transparentnost i kontrola nad ličnim podacima (pa i anonimnost). Time, mnoge kripto firme i ne praktikuju KYC, pa ne možemo a da se ne zapitamo kako će se DAC8, a i ostale regulative, primenjivati u ovom slučaju.
Mali i veliki tehnološki iskoraci
Pored regulatornih iskoraka, bitno je napomenuti i one tehničke, koje su možda malo manje uočljive, a daju izuzetan doprinos daljem razvoju Ethereum mreže.

I to je upravo Fusaka, upgrade koji je nasledio Pectru, čiji je cilj celokupno unapređenje EVM-a i optimizacija L2 mreža. Fusaku smo dočekali u decembru, čini je petnaest EIP-ova, a najviše se ističe uvođenjem PerDAS-a (Peer Data Availability Sampling).
PerDAS omogućava čvorovima konsenzus sloja da verifikuju velike transakcije uzrokovanjem malih, nasumičnih delova podataka, umesto obrade celokupnih blobova. Time se smanjuje opterećenje hardvera, kao i troškovi za operatere čvorova.
2/🐡 Scale blobs: .oO
— Ethereum (@ethereum) December 3, 2025
PeerDAS is the Fusaka headliner
‼️ More blobs = lower L2 costs, faster transactions & more space for builders
PeerDAS allows for 8x more blobs as nodes only need to store 1/8 of blob data
Blobs are being gradually increased via blob parameter only…
Dva upgrade-a u jednoj godini, odgovor su na zahtev Ethereum zajednice da se na poboljšanju mreže radi u većem kapacitetu, i da se poboljšanja objavljuju češće.
Sledeći po redu je Glamsterdam, koga najverovatnije očekujemo u prvoj polovini 2026.
Padovi i usponi: Q3 i Q4
Treći kvartal započeo je nastavkom optimizma i bullish sentimenta, istovremeno prateći i signale velikih regulatornih igrača koji su dodatno ulili poverenje u stabilnost tržišta. Ipak, do sada smo itekako mogli videti da ni ovakvi pozitivni signali, niti javna podrška daljem razvoju kripto industrije od strane poznatih političkih aktera, ne izuzimaju rizik od volatilnosti i tržišnih padova.
Štaviše, već u oktobru prošle godine, bili smo svedoci najvećeg pada tržišta u istoriji kripta, nakon što je predsednik Donald Tramp najavio uvođenje novog paketa carina. Usledio je talas likvidacija, u ukupnom iznosu od 19 milijardi dolara, a u narednim nedeljama, vrednost ETH je opala za 40%.
OCTOBER 10 FLASH CRASH EXPOSED EVERYTHING
— Leshka.eth ⛩ (@leshka_eth) October 21, 2025
$19B GONE IN HOURS, BINANCE ANOMALIES HITTING 99.9%
$728M ALREADY PAID OUT
NOW MAJOR FUNDS PREPARING CLASS-ACTION LAWSUITS
CEX INFRASTRUCTURE DYING https://t.co/lEyDThBtLt pic.twitter.com/DFMT67jL2u
U novembru, usledio je još jedan nagli pad kripto tržišta, doduše manjeg obima. Vrednost BTC je pala ispod $99.000, a cena ETH ispod $3.000.
Već krajem 2025. godine bilo je jasno da je tržište pretrpelo izuzetne gubitke koji se mere u nekoliko stotina milijardi, uprkos podršci Donalda Trampa i periodima rekordnog rasta koje smo videli.
By the end of 2025, one thing was clear.
— Sjuul | AltCryptoGems (@AltCryptoGems) December 26, 2025
This year was not just about price.
It was about structure:
• Clearer regulation
• Pension access
• Governments holding Bitcoin
• Ethereum becoming a treasury asset
• Institutional rails being built
BTC je nakon svog vrhunca od $126.000, završio godinu sa vrednošću od oko $90.000, dok je ETH od $4.800 u avgustu, pao na vrednost od $2.970. Čak su i velike kripto firme, među kojima je i firma Erika Trampa, pretrpela gubitak od oko 40% svoje vrednosti, već u prvim danima decembra.
Šta dalje?
Nakon ovakve turbulentne godine, brojnih padovi i izazova koji su zadesili Web3, neki bi možda stekli utisak da se industrija i ne nalazi u najstabilnijem položaju. Međutim, da li je zaista ijedna godina za Web3 prošla bez izazova i turbulencija?
DeFi zajednica je upravo jedinstvena po tome što baš u periodima pada uči, jača, i tera na kompromis. A ove godine, i mi smo šta da naučimo, a i da podelimo sa vama.
Učestvovali smo u organizaciji i realizaciji Web3 kampa u Petnici, gde su naši predavači i mentori pomogli polaznicima da napišu svoje prve ugovore na Ethereum virtuelnoj mašini, ali i da se upoznaju sa konceptom decentralizacije, od njenog nastanka pa do današnjice.
A posle smo se sa učesnicima opet sastali, u prostorijama Tenderly-ja, gde smo slušali diskusiju o payment sistemima, koje je predvodio R&D inženjer Marko Veniger. Tom prilikom slušali smo i kako razmišljaju mladi inženjeri koji tek počinju da prave prve korake u industriji.

Naš CEO, Nikola Vuković predstavio je razvojni put Decentera i na ovogodišnjem Emmple festivalu, a sam razgovor je moderirala Kristina Grubač, naša partnerka i konsultantkinja za organizacioni razvoj. Između ostalog, glavna tema bila je transparentnost kao vrednost u poslovnom okruženju.



Potom, u oktobru smo doprineli organizaciji Heapcon festivala.
Uoči događaja, Nikola je učestvovao i na Unconference događaju, otvorenom razgovoru o blockchain tehnologiji i Web3 industriji. Naša frontend inženjerka, Jovana Kesler, nastupila je na samom festivalu kao govornica, na temu najčešćih problema sa kojima se inženjeri susreću, kako u Web3 industriji, tako i van njenih okvira.
Tom prilikom, inženjeri iz publike nadovezivali su se i deljenjem svojih iskustava rada u različitim poslovnim okruženjima, i nekim problemima koje su uočili na nivou celokupne IT industrije.

A za kraj godine, pomogli smo Matematičkoj akademiji da održi kriptografski kurs Zero Knowledge Proof. Marija Mikić, profesorka na Matematičkom fakultetu u Beogradu, sprovodi ovaj kurs već treću godinu zaredom, a ove godine jedan od predavača bio je upravo i Ivan Džambasanović, naš R&D inženjer.
Možda ovo i jeste bila još jedna izazovna godina za kripto, ali po svemu sudeći, daleko od toga da će industrija ovde stati.
Naprotiv, čekaju nas novi počeci, u novoj 2026. godini.