Kripto tokeni: mnogo emocija u malom pakovanju

Kripto tokeni: mnogo emocija u malom pakovanju

Neverovatno, ali priču o kripto tokenima moramo da započnemo iz starorimskih bordela. Pre hristijanizacije, Rim je bio poznat po legalnoj seks trgovini. Štaviše, najstariji zanat je bio važan deo ekonomije starog Rima. Nema naučne saglasnosti, ali se spekuliše da je bitnu rolu u podsticaju ovog ekonomskog sektora igrala stvarčica pod nazivom spintria.

Ovo parče metala kružnog oblika u mnogome je podsećalo na tadašnje novčiće. Međutim, umesto ugraviranih glava imperatora, krasili su ga lascivni prikazi ljudi “u akciji”. Ovi čudni novčići su se često koristili kao sredstvo plaćanja za bordelske usluge umesto regularnog novca.

Zašto? Nema egzaktnih dokaza, ali se smatra da su ekonomski umovi starog Rima prokljuvili da bi kreiranje posebno skrojene valute za plaćanje seksualnih usluga povećalo obim poslovanja. Za razliku od obične valute, spintria je sa sobom nosila i jak simbolički element ali i mehanizme koji su podsticali ljude na akciju (pun intended), tj. da troše više.

Da li su to bili popusti, “platiš jedan, dobiješ dva”, akcije za crni petak ili nešto četvrto, nemamo pojma, uglavnom, pazarenje ovim vidom aseta je davalo dodatnu vrednost.

Premotavamo brzo u sadašnjost. Jedan veliki trgovinski lanac opet ima akciju sa noževima. Skupljamo markice, lepimo ih na talone kao deca sličice. Svi su odlepili (opet pun intended). Napredak u odnosu na prošlu akciju je što sad markice mogu da se skupljaju i kroz aplikaciju. Može čak i kombinovano. Analogno meets digitalno at its finest. Uglavnom, super su noževi za sitne pare. Prosto te mami da novac potrošiš baš u tom trgovinskom lancu a ne nekom drugom.

Spintriae, markice, NFT-jevi. Jedno te isto, te jedno te isto što kaže Svjetski megacar. Drugačiji bit ali isti mehanizam.

Tokeni su primitivni ali moćni, nije čudo što ih je kripto oberučke prihvatio.

Mnogo godina nakon nastanka rimskih tokena, otac biheviorizma Skiner se životno posvetio proučavanju mehanizama koji ljude podstiču na akciju. Njegovo stanovište je izričito: slobodna volja ne postoji, sve naše akcije su posledica rezultata prethodnih akcija. Iz te teze je izronio poznati koncept potkrepljivanja (eng. reinforcement). Ako su posledice akcije loše, veća je verovatnoća da slične akcije neće biti ponovljene, i obratno, dobri rezultati dovode do ponavljanja akcija. Značajan deo mehanizama tokena se bazira upravo na principu potkrepljivanja. You get what you reinforce. O specifičnostima nešto kasnije.

Ok, šta su tokeni u kripto svetu

Česta je zbrka koja nastaje kada definišemo tokene. Pre svega jer se brkaju sa krptovalutama, tj. novčićima. Nije ni čudo jer, recimo, stejblkoini, paradoksalno, nisu koini već tokeni.

Mnogi će reći da su tokeni isto što i novčići (coini) i biće u pravu, ali tek delimično. Novac je novac. Nasuprot tome, tokeni imaju dosta fluidniju i širu primenu. Tokeni su novčići s privilegijama.

Sirova definicija kaže: token je reprezentacija neke imovine koja je tokenizovana na određenom blokčejnu. Možemo konsultovati i naš DeFi rečnik, koji je malo izdašniji u definisanju: U kripto svetu tokeni reprezentuju matične valute mreža ili protokola, ali za razliku od kriptovaluta imaju širu upotrebu.

Polako isplivavamo iz semantičkog bućkuriša.

Dakle, kripto novčići su vezani za matični blokčejn i “rađaju se” isključivo kroz konsenzus mehanizme kao što su PoW ili PoS.

Sa drudge strane, BTC je novčić na bitcoin mreži, ETH je valuta na Ethereum lancu, kao što je dinar valuta u Srbiji.

Tokeni su, rekosmo, širi pojam. Oni se pomoću pametnih ugovora kreiraju na vrhu blokčejna i mogu se koristiti izvan matičnog lanca za različite svrhe. Funkcionalno gledano, tokeni na blokčejnu imaju nekoliko pravaca primene.

Upravljački tokeni

Ovi tokeni služe kao pravo glasa. Suštinski, vlasniku daju pravo da učestvuje u bitnim odlukama za budućnost matičnog protokola koji taj aset izdaje.

Utility tokeni

Tokeni koji vlasniku daju mogućnost da izvršava određene akcije ili dobija povlašćene funkcionalnosti na protokolu. U ovim tokenima je jezgro priče o potkrepljivanju akcija. Utility tokeni se uglavnom prodaju prilikom pokretanja projekata/protokola i podstiču vlasnike na određene radnje. Primera radi: protokol XY daje vlasnicima utility tokena procenat od naknada za transakcije. Ili video igra PQ daje vlasnicima tokena mogućnost pristupa dodatnim feature-ima. Ili orakl AB daje imaocima tokena pristup feedu sa off-chain informacijama.

Security tokeni

Ovaj vid tokena možemo posmatrati kao kripto pandan tradicionalnim akcijama ili deonicama u TradFi svetu. U principu, oni su reprezentacije osnovnih vrednosti (underlying assets) iz realnog sveta i iz njih crpe vrednost. Njihovo puštanje u opticaj podleže regulaciji.

LP tokeni

Ovi tokeni su specifični za DeFi menjačnice i lending platforme i predstavljaju dokaz da korisnik učestvuje u obezbeđivanju likvidnosti datog protokola. Kao nagradu za iznajmljivanje sredstava protokolu, korisnik dobija ove tokene. Ti tokeni služe i protokolima kao glavni accounting mehanizmi za praćenje koliko je ko zaradio do datog trenutka. Takvi su LP tokeni na decentralizovanim menjačnicama, cTokeni na Compound-u, aTokeni na Aave-u, itd.

Spisak vrsta tokena naravno nije konačan. Dosta je varijanti i nišnih tokena koji se sreću u kripto ekosistemu. U DeFi rečniku pominjali smo i wrapped varijante matičnih tokena koje je moguće koristiti na nekoj drugoj mreži. Potom imamo i community, privacy, access tokene kao i još neke vidove koji imaju uskospecifične primene.

Osim funkcionalno, tokene možemo posmatrati i kroz prizmu njihove autentičnosti, odnosno standardizacije. Tako imamo ERC-20, tehnički standard za zamenljive (fungible) tokene koji se koriste na Ethereum lancu. Ovi tokeni su interoperabilni, tj. mogu se razmenjivati jedan za drugi. Mnogi utility tokeni su, upravo to,  ERC-20 tokeni.

Pored njih imamo ERC-721, tehnički standard za nezamenljive (non-fungible) tokene. koji su mnogo poznatiji kao NFT-jevi.

Tokenizacija i tokenomija

Dva uzgredna pojma koje ćete često čuti uz reč token su tokenizacija i tokenomija. I opet, provejava nesaglasje šta ti pojmovi znače, a neretko se i koriste naizmenično.

Tokenizacija, najgrublje rečeno, menja način interakcije sa sredstvima koja imaju neku vrednost (imovina). Blokčejn omogućava da bilo koja imovina može biti tokenizovana tj. digitalno reprezentovana i sačuvana na samom lancu. Tokenizovano može biti manje-više sve, od zlata, preko nekretnina do ugovora i umetničkih dela. Benefiti tokenizacije su opipljivi i možemo ih podeliti u tri kategorije:

Transparentnost i dokazivost: Blokčejn je javno igralište. Tokenizovana imovina, njena istorija transkacija je svima dostupna na uvid. Budući da su zapisi na blokčejnu nepromenljivi, dokazi o autentičnosti imovine su nedvosmisleni.

Brže i jeftinije transakcije: Izuzimajući mrežu posrednika, tokenizovanom imovinom se može trgovati mnogo fleksibilnije, efikasnije i uz osetno manje troškove.

Veća likvidnost: Tokenizacija ubrizgava u imovinu doseg do šireg auditorijuma, što značajno povećava kvalitet trgovanja.

Tokenomija se, sa druge strane, bavi aspektima ekonomije tokena u specifičnom ekosistemu. Ona obuhvata načine kreiranja i izadavnja tokena, broja tokena u opticaju, raspodelu, regulisanje i karakteristike tokena za određeni projekat, protokol ili lanac.

Tokenomija na neki način prokrvljava projekat. Ako su vrednosti kao interni motivatori ono što ljude okuplja u neki web3 ekosistem, onda je tokenomija eksterni motivator — ono što projekte gura napred. Kvalitetno dizajnirani “X-to-earn” mehanizmi igraju vrlo značajnu ulogu u privlačenju investitora, ali i samoj dinamici unutar projekta. Što bolji podsticaji, to više akcija. Što akcije daju bolje rezultate, to je veća verovatnoća da se akcije ponove. Na taj način projekti cvetaju. Jedna vrlo očigledna praktična primena teorije potkrepljivanja.

Bez dubljeg zalaženja u složenu problematiku i slojevitost tokenomije, ovde ćemo samo pobrojati neke njene najbitnije mehanizme. Oni obuhvataju široku paletu, od raspodele tokena kao nagrada za validatore i nagrada kroz godišnje prinose za korisnike koji stejkuju valute, preko pitanja koja se tiču kontrole tokena u opticaju, njihove raspodele, perioda “vestovanja” i slično. Tokenomija mora biti vrlo transparentna i često je do detalja matematički predstavljena u white paper-ima, svojevrsnim svetim pismima projekata koji počivaju na tokenima.

Token kao totem

Započeti biznis bez finansijskih resursa i nadati se uspehu je samo po sebi hodanje po ivici. Neuspeha je značajno više nego srećnih priča. U Web3-ju je još gore. Kako prikupiti mrežu ljudi spremnih da investiraju ako skem projekti niču kao pečurke, poverenje je mršavo, sami projekti imaju poteškoća da jasno definišu UVP, tradicionalni marketing nije dovoljno brz (a skup je)?

Čini se da je potrebna zaista neka božanska ruka da stvari pokrene sa mrtve tačke. Tokeni u kripto svetu zaista figurišu kao neki drevni totemi. Kao marketinški alat, token može spektakularno brzo dopreti do velikog broja ljudi koji će poverovati u njegove moći. Naročito kada su one verodostojne. A samim uspehom, vera će biti još jača, mreža razgranatija i bogatija a korisnici privoljeni da ga iznova koriste.

My precioussss token

Emocije kreiraju akcije. Akcije pospešuju emocije. U ovoj (potencijalno beskrajnoj) spirali cilj je iskalibrisati emocije koje će dovesti do akcija povoljnih po projekat. Te emocije se spakuju u token i zabava može da počne. Po teoriji igara, racionalni igrači će želeti da, na primer, stejkuju ETH na nekom protokolu i dobijaju naknade jer znaju da će i drugi igrači to isto želeti pa će time rasti vrednost tokena i tako u krug. Naravno, u praksi je put često džombastiji.

Facinantan je sklop emocija sabijen u tako mali artefakt kao što je token, koji, u blokčejn svetu čak nema ni karakteristiku opipljivosti kao markice za noževe (ne reklamiram, života mi).

Na čisto simboličkoj ravni, token je agregator “sličnih” onih koji veruju i došli su do njega svojom voljom. Evro/dinar/dolar su nam dati. Novac — dolar ili milijarde — ima svako na svetu, i on ne daje taj istančan osećan posedovanja. Nasuprot njemu, token se dobija akcijom. Voljom. Željom. S tim u vezi, imaoci će biti emotivno određeniji prema tokenu kog su platili $1000 nego prema samih $1000. Iz te suptilne razlike, često krene domino efekat.